Saveti eksperata
Zaštita bilja i agroekologija
Saveti eksperata
Zaštita bilja i agroekologija
Zaštita bilja i agroekologija
Zaštita bilja i agroekologija
Kada se u julu oberu rani krompir, grašak, luk ili prva salata, mnogi baštovani ostave gredicu praznu do proleća. Šteta — leto ima još dovoljno toplih dana da se zasadi druga (postrna) kultura i dobije sveža jesenja berba, umesto da zemljište stoji neiskorišćeno.
U ovom vodiču dajemo pregled šta sejati u julu i avgustu, po kulturama i tačnim rokovima, da vam bašta radi do kasne jeseni.
Postrna (druga) setva iskorišćava period od kraja jedne i pre početka sledeće sezone — zemljište koje bi inače „odmaralo“ iskorišćava se za dodatan rod. Prednosti su višestruke: dvostruka berba sa iste površine u jednoj godini, sveže povrće baš u periodu kada letnje kulture već popuštaju, i priprema za zimnicu (kupus, cvekla, mrkva). Uslov je samo da izabrana kultura ima dovoljno kratku vegetaciju da dozri pre prvih jesenjih mrazeva.
Boranija je jedna od najzahvalnijih kultura za postrnu setvu — brzo raste i podnosi letnju toplotu. Postrna setva ide od druge polovine juna do jula, direktno na stalno mesto, na dubinu 3–4 cm. Niske sorte daju rod za oko 8–10 nedelja, pa mahune stižu krajem avgusta i u septembru.
Za pravi domaći kiseli kupus i sarmu, rasad kasnih sorti (poput Futoškog kupusa ili Srpskog meleza) sadi se na stalno mesto tokom jula, kada biljka ima 5–6 stalnih listova (setva rasada bila je 20. maj–20. jun). Kupus dobro podnosi hladnoću, pa se bere i posle prvih mrazeva, taman za sezonu kiseljenja.
Cvekla za jesenju potrošnju i kiseljenje seje se tokom juna, ali u toplijim krajevima i početkom jula uz redovno zalivanje. Brzo dospeva (55–65 dana kod ranih sorti), pa lako stigne do jesenje berbe pre hladnijeg vremena.
Za krastavac postoji poseban letnji rok — prva polovina jula — namenjen dobijanju svežeg roda krajem leta i u ranu jesen, kada je ponuda sa prve, prolećne setve već pri kraju. Traži toplo zemljište i redovno zalivanje, jer je to i najsušniji period.
Salata (kristalka/ledenka tipa Batavia di Parigi ili Ljubljanska ledenka) seje se ponovo od kraja jula do polovine avgusta, u zaštićenom prostoru ili direktno, uz zalivanje u vreme klijanja. Dobre sorte za jesen sporo prelaze u cvet i dobro podnose hladnija jutra.
Spanać je klasična jesenja i zimska kultura — seje se od kraja avgusta do septembra, direktno na stalno mesto. Voli hladnije vreme, pa avgustovska vrućina zahteva zasenu i redovno zalivanje do nicanja; kasnije, kada temperatura padne, spanać se razvija brzo i bez problema.
Blitva ima poseban letnje-jesenji rok setve u julu i avgustu, za jesenji rod i prezimljavanje u blažim uslovima. Otporna je na hladnoću i može se brati sve do zime.
Za rani prolećni rod, ozimi mladi luk seje se u jesen, ali priprema gredice i planiranje počinju već u avgustu; sama setva ide od kraja avgusta do polovine oktobra.
Rukola se ponovo seje krajem avgusta i u septembru, kada su temperature umerenije — leti brzo procveta i postane gorka, pa je jesenja setva često kvalitetnija od letnje. Slično važi i za peršun, koji se može sejati i u ranu jesen.
Mrkva ima postrni rok krajem juna i u julu; u toplijim krajevima moguća je i setva početkom avgusta za kraći, mlađi koren za svežu jesenju potrošnju.
Setva sredinom leta ima svoje izazove — zemlja je vrela i suva, a mlade biljčice osetljivije na vrućinu nego u proleće. Nekoliko koraka pravi razliku:
Mlade biljke iz postrne setve posebno su osetljive na štetočine i vrućinu dok su sitne. Pratite pojavu buvača na kupusnjačama i lisnih vaši na mladim listovima, i po potrebi reagujte odgovarajućim insekticidom, prema uputstvu i uz poštovanje karence. Redovno zalivanje i zasena u prvim danima posle nicanja često su i dovoljni da mlada biljka prebrodi najteži period.
Ne — avgust je pravo vreme za salatu, spanać, blitvu, rukolu i pripremu za ozimi luk. Ključno je birati kulture kratke vegetacije koje stignu da dozru pre prvih mrazeva.
Boranija, krastavac i cvekla dobro podnose toplotu ako se redovno zalivaju. Salata i rukola bolje uspevaju kada se seju pri kraju avgusta, kada je vrućina već malo popustila.
Ako se posle vađenja prve kulture unese malo komposta ili organskog đubriva i poštuje plodored, postrna setva ne iscrpljuje zemljište prekomerno — naprotiv, dobro planiran raspored kultura kroz sezonu održava zemljište aktivnim i produktivnim.
Jul i avgust nisu kraj sezone u bašti, već drugi krug — sa pravim izborom kulture i malo pažnje oko zalivanja, ista gredica može dati i drugu, jesenju berbu. Isplanirajte šta ide posle čega, poštujte rokove setve i uskoro ćete brati svežu salatu, spanać i blitvu baš kada letnje kulture počnu da posustaju.
Sve semenke za jesenju berbu, kao i đubriva i sredstva za zaštitu mladih biljaka, možete pronaći u našoj ponudi, uz stručan savet i brzu dostavu na teritoriji Beograda i cele Srbije.
E-mail: info@fitomedicina.biz
Adresa: Đuke Dinić 31, 18000 Niš
Telefon: +381 (0)60 070 2927